Dok predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u našoj zemlji popularnim frazama elaboriraju značaj suzbijanje sive ekonomije u normalne okvire, najčešće pominjujući sektore koji su pogođeni crnim tržištem ili samo pripremajući plan za borbu protiv sive ekonomije, malo ko pritom iznosi da cijeli jedan dio BiH u 21. stoljeću nije obuhvaćen sistemom fiskalizacije.
Čak deset godina nakon što ih je uvela Republika Srpska i osam godina poslije Federacije BiH, uvođenje fiskalnih kasa u Distriktu Brčko najavljeno je tek za januar naredne godine kada bi trebala početi primjena Zakona o fiskalnim sistemima Brčko distrikta usvojenog u junu 2016. godine, ali sve su prilike da poreski obveznici u Brčkom ni početkom iduće godine neće početi sa izdavanjem fiskalnih računa kupcima.
Čekajući Komisiju
Naime, članom Zakona o fiskalnim sistemima Brčko distrikta određeno je da će se on primjenjivati od dana početka primjene provedbenih propisa (pravilnika), a najprije od 1. januara 2018. godine.
“S obzirom na to da provedbeni propisi nisu donešeni, mala je vjerovatnoća da se Zakon počne primjenjivati od tog datuma”, potvrdili su za Business magazine iz Poreske uprave Brčko distrikta.
Naime, proces provođenja Zakona o fiskalnim sistemima u Brčko distriktu BiH treba da prati donošenje sedam pratećih pravilnika. Budući da je donošenje provedbenih akata definirano Zakonom koji je u suštini harmoniziran sa entitetskim zakonima kojima se uređuje fiskalizacija – Zakon određuje da će i pravilnici u suštini biti harmonizirani sa entitetskim propisima. To daje mogućnost da Brčko pravilnike preuzme iz entiteta i uskladi ih sa vlastitim potrebama, a neosporno je da je to već trebalo biti urađeno.
“Provedeni su postupci i urađeni su nacrti za sve potrebne provedbene propise (pravilnike). Radna grupa za izradu provedbenih propisa pripremila je nacrte provedbenih akata u kojima su korištena iskustva i dobra rješenja iz entitetskih propisa. Međutim, za donošenje pravilnika, direktor Direkcije za finansije Brčko distriktamora pribaviti mišljenje Komisije za fiskalizaciju koja još uvijek nije imenovana, pa pravilnici ne mogu biti usvojeni”, rekli su za Business magazine iz Poreske uprave Brčko distrikta. Donošenje odluke kojom će se imenovati komisija koja će upravljati tim procesom i pripremama, tek se očekuje.
Osim imenovanja Komisije za fiskalizaciju, niz je koraka koji će prethoditi konačnom početku izdavanja fiskalnih računa u ovom dijelu BiH.
Prvenstveno, dakle, Brčko distrikt od uvođenja u sistem fiskalizacije dijeli donošenje provedbenih akata. Nakon toga slijedi niz konkretnih koraka u tehničkoj pripremi za uvođenje u sistem fiskalizacije, poput raspisivanja javnog poziva za registraciju proizvođača/ zastupnika fiskalnih uređaja, podnošenje zahtjeva za odobrenje stavljanja u promet fiskalnog uređaja, ispitivanja uređaja itd. Tek nakon izbora fiskalnih uređaja, odnosno zastupnika započinje inicijalna fiskalizacija prema usvojenoj dinamici fiskalizacije u Brčko distriktu BiH.
Siva ekonomija
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u 11 mjeseci 2017. godine po osnovu PDV-a na promet dobara i usluga na teritoriji BiH ukupno je naplaćeno 1,679 milijardi KM, što je 41 milion ili 2,5 posto više u odnosu na isti period prošle 2016. godine.
“Mišljenja smo da je fiskalizacija jednim dijelom svakako utjecala na rast prikazanog prometa i samim tim većim prihodima po osnovu poreza koji se moraju platiti”, rekli su iz Uprave.
Iako UIO iz godine u godinu bilježi rast prihoda po osnovu PDV-a koji čine glavninu ukupno prikupljenih prihoda od indirektnih poreza, iznos prikupljenih prihoda po ovom osnovu bio bi i veći da je i u Brčko distriktu uspostavljen sistem fiskalizacije, bez kojeg pojedini tamošnji obveznici ne prijavljuju sav ostvaren promet i samim tim izbjegavaju da pređu u sistem PDV-a.
Rezultati koje službanici UIO provode na terenu pokazuju da se na ovom području najveći dio prometa obavlja „na crno“.
“Najveće količine oduzete robe u toku jedne godine budu upravo na teritoriji Brčko distrikta, gdje naši službenici u akcijama koje provode otkriju robu bez bilo kakve dokumentacije o porijeklu i koja se prodavala na crnom tržištu”, rekli su za Business magazine iz UIO.
Inače, prema podacima Poreske uprave, u Distriktu ima oko 3.000 aktivnih poreskih obveznika, od čega je oko 1.000 pravnih i 2.000 samostalnih preduzetnika, a koji bi tek trebali da budu obuhvaćeni fiskalnim sistemom.
Potrebno ili ne
Uvođenje fiskalnih kasa obezbjeđuje bolju naplatu poreza na dohodak, poreza na dobit i PDV, ali o tome kakva i kolika je sada urednost naplate poreza u Brčko distriktu, iz Poreske uprave Distrikta nismo dobili odgovor.
Na okruglom stolu Zajedno protiv sive ekonomije u novembru u Sarajevu, direktor UIOMiro Džakula, iznio je da se zbog nezainteresiranosti Brčko distrikta da se uvedu fiskalne kase dešava porezna evazija.
“Ne možemo iskontrolirati kada neko proda šleper tekstila za koji je uredno platio carinu, obračunao razliku u cijeni ili dodanu vrijednost 10 ili 15 posto i to uredno rasknjižio u svojim poslovnim knjigama. Stoga Uprava posebnu pažnju posvjećuje tom području, ali bi nam mnogo lakše bilo da imamo zakonsku regulativu koja bi nas podržala u tome”, rekao je Džakula.
Za privrednike u Brčkom, fiskalna kasa kao alat za svođenje na minimum prijavljivanja manjih iznosa prodaje, uglavnom je samo trošak. Iako je u Zakonu o fiskalnom sistemubilo planirano da će Vlada nabaviti fiskalne kase poreskim obveznicima, Direkcija za finansije predložila je da to učine obveznici, ali konačna odluka o tome još nije donesena.
Izbjegavanjem fiskalizacije uslovi na tržištu u BiH nisu isti za sve privredne subjekte. Kako kaže direktor Džakula, upravo zbog toga je prisutna velika migracija kompanija iz entiteta prema Brčko distriktu.
Bez fiskalnih kasa, prva asocijacija na Brčko tržnica je Arizona, koja kao evropska prijestolnica šverca i jedno od najvećih crnih tržišta funkcionira pokraj ovog grada i jednim se dijelom širi u RS, a drugim u FBiH.
Ova problematika ponovo je aktivirala pitanje privilegiranog statusa Distrikta u raspodjeli sredstva od indirektnih poreza.
“Koeficijent krajnje potrošnje, koji je za Distrikt Brčko fiksan, glavni je uzročnik zašto još nisu uvedene fiskalne kase. Odlukom visokog predstavnika Brčko distrikt ima koeficijent krajnje potrošnje po osnovu indirektnih poreza 3,55 koji se ne mijenja svih ovih godina i njima je sasvim nebitno da li je njihov udio 2,98, ili 2,58 itd.”, rekao je Džakula.
Sadašnji procenat povrata indirektnih poreza za Distrikt utemeljen odlukom visokog predstavnika trenutno niko nema kapacitet da mijenja.
Izvor.www.akta.ba
Fotografija preuzeta sa: www.pixabay.com
Svaka savremena porezna administracija štampa brošure, letke, e-knjige koje imaju ulogu da pomognu poreznim obveznicima da saznaju svoja prava i obaveze u poreznim propisima. To je jedan od najboljih načina da se razvije dobrovoljnost plaćanja poreza i preduprijedi evazija.
Business kartica prema svojim karakteristikama (najčešće) spada u kategoriju debitne kartice, jer je (najčešće) vezana za transakcijski račun vlasnika, tj. privrednog društva.
Mogu se plaćati sve nabavke koje se odnose na poslovanje. Najčešće se plaćaju troškovi službenog puta (hotelski smještaj, putarine, cestarine, vinjete i sl.), gorivo za vozilo, ugostiteljske usluge (reprezentacija), nabavka kancelarijskog materijala i ostalog potrošnog materijala za poslovanje.